Mali krug velikih ljudi

Nakon što smo se prošli tjedan bavile formiranjem cijene knjiga u RH, nastavljamo u sličnome tonu. Današnja tema tiče se potpora izdavačima/nakladnicima i o tome kako utječu na tržište knjiga. I dalje vrijedi ista izjava o odricanju od stvarne objektivnosti - uzmite od ovoga što i koliko želite. Ministarstvo kulture (odnedavno i medija) svake godine dodjeljuje čitav niz potpora. Primjerice, potpore za književne programe knjižara imaju za cilj povećanje vidljivosti knjižara, rast prodaje te veću čitanost knjiga, naročito domaćih autora i nakladnika. Primjera radi, u 2020. godini financirano je ukupno 15 programa u ukupnome iznosu od 367.000,00 kuna. 

Potpora izdavanju knjiga od 2018. godine dodjeljuje se prema novom modelu koji vrednuje nakladničke prijave u cjelini, a ne svaku knjiga pojedinačno (kao prije). Kriteriji su brojni, od kvalitete nakladnika, estetske vrijednosti i kvalitete djela, relevantnosti autora i drugih suradnika, zastupljenosti suvremenih domaćih autora, manje komercijalnih vrsta (npr. knjiga za djecu, strip i sl.), popularno-znanstvene i znanstvene knjige itd.

Najveća sredstva dobiju nakladnici iz grupe C kojima se financira između 16 i 30 naslova godišnje, s 150.000-500.000 kn ili do 60% ukupne vrijednosti prijavljenih programa. Usporedbe radi, nakladnik OceanMore godišnje izda u prosjeku ok 15 naslova, a Fraktura oko 50. Knjige za djecu i mlade dugogodišnji su prioritet natječaja, pa negdje između 20-25% potpora odlazi upravo njima. Top 5 dobitnika u 2021. čine redom Fraktura (360.000 kn), VBZ (350.000 kn), Sandorf (350.000 kn), Ljevak (330.000 kn) te Hena i Disput sa po 300.000kn. U odnosu na 2020. godinu, VBZ je dobio isti iznos, Hena nešto manje, a svi ostali više! Među odbijenim programima su Beletra j.d.o.o., Naklada Ceres d.o.o., NEBULA d.o.o., Planetopija d.o.o., REDAK d.o.o. i brojni drugi.

Na javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2021. godini javilo se 220 autora. Većina spada u domaću književnost za odrasle. Iznose potpora je ovdje malo teže analizirati jer su dobitnici sami autori (koji su na natječaj dostavili sinopsis projekta ili ogledni arak rukopisa). Pokušala sam izračunati barem okvirno kom' opanci, kom' obojci i to samo za domaće autore, a temeljem informacije o posljednjem nakladniku kod kojega su objavili, što znači da su odstupanja moguća. Međutim, treba naglasiti da će od svega toga autori dobiti najmanje. A zašto, pročitajte ovdje. Uglavnom, došla sam negdje do oko pola dobitnika (1.239.000 od 2.205.000 kn), koje izdaju redom Fraktura (378.000kn), HENA (231.000kn) i Ljevak (105.000kn). 

Potpore za književne manifestacije u 2021. su skromne, a specifičnost ovoga natječaja je što ne prihvaća programe koje u značajnijoj mjeri sufinancira MZO ili one koji su lokalnoga karaktera. Taj apsurd da izdavač može primiti višestruke potpore istog Ministarstva, ali ne od dva različita neću ni komentirati. No, ono što me zbilja frustrira je način definiranja ''lokalnog karaktera''. Naravno da se u startu sve što je u Zagrebu trpa u koš nacionalnog, ali zašto pobogu književna manifestacija u Babinoj Gredi ne bi imala potencijala postati nacionalni kulturni događaj?! Inače, za ovu godinu planiraju se održati Tribina Razotkrivanja i Festival svjetske književnosti (Fraktura, 120.000kn), More knjiga (Lumen, 20.000kn), Vrisak (V.B.Z., 100.000) i Dani kršćanske kulture (Verbum, 50.000kn). Zanimljivo je da su među odbijenima i Sajam dječje knjige u Šibeniku, gradu u kojemu se održava - Međunarodni dječji festival. Da, dobro ste pročitali. Valjda je to previše lokalno?!

O otkupima za narodne knjižnice puno se govori, a i mi smo pisale. U 2020. ukupno je podijeljeno 5.303.824,44 kn. Daleko najviše dobila je izdavačka kuća Fraktura d.o.o. (969.650kn), zatim V.B.Z. (624.510), Naklada Ljevak (599.652), Naklada Fibra d.o.o. (590.520) i Sandorf (478.694). Zatim slijede Hena.com i Profil sa po oko 340.000 kn, MK sa oko 300.000 kn i OceanMore te Vuković & Runjić sa oko 270.000 kn. Da bi stvari mogle (i trebale) biti transparentnije dokazuje činjenica da MK odbijenim nakladnicima ne šalje ocjene ni objašnjenja. A ako se ocjenjuje nečija kvaliteta, složite ćete se, to bi ipak trebala biti praksa jer kako se inače mogu popraviti?! 

Književni prijevodi u sklopu programa Kreativna Europa još su jedan od načina da izdavači dođu do prijeko potrebnih sredstava. Neki od naslova koji su plod ovih natječaja jesu Večer svih dana i Nepravilni glagoli (Ljevak: Europea 2018-2019); Divlji dječak i Patria (Fraktura: Coping with Insecurities of Contemporary Europe); Umrijeti u proljeće, Sestra Sigmunda Freuda i Sve čega se ne sjećam (Fraktura: Individual and Collective Histories); Zima u Munindolu, Dendriti, Divljakuša (VBZ: Na margini); Moja borba i Sotonski tango (Naklada Oceanmore: Transformations of European Existentialism); U kamenu i žetva (Naklada Oceanmore: Bitter-sweet fruits of Capitalism); Indigo, Bivše stvari, Noćni roditelji (HENA: Europa iznutra i izvana); Bajke o robotima (Hangar7: Speculative Fiction - Past, Present, Future). Među najuspješnijima je VBZ sa preko 500.000 eura!

A tu su i lokalni natječaji - recimo, Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba.  

Nije sve u brojevima, osim kada jest. Za izdavaštvo u tako maloj državi neobično je da si pojedini izdavači mogu dopustiti izdavati samo 1 žanr i poslovati sasvim ugodno, dok se drugi mole za pozitivnu nulu. Pri tome mislim prvenstveno na elitu koja fura svoju priču o vrhunskoj književnosti i zazire od svjetovnoga kompromisa u vidu toga da objavljuje oboje - ono što vrijedi i ono što plača račune. Ako zanemarimo niz loših odluka Algoritma, zar nisu ''uspjeli'' zahvaljujući Harry Potteru i Gospodaru prstenova? Od iluzije tržišta gore je samo odustati od njega. Zbrojite potpore koje dobiva, primjerice, Fraktura i to povežite s činjenicom da su 2019. godinu završili s neto dobiti od 352.516,00 kn (a u pandemonijskoj ušli i u knjižarski biznis), a 2021. otvorili još jednu tvrtku za izdavačku djelatnosti (Bodoni d.o.o.) jer eto, treba se javiti na sve te natječaje. Ne bi me to nimalo smetalo da si ekšueli mogu priuštiti njihove naslove koje smo svi dijelom sufinancirali (domaći autor od jedva 200 str u tvrdome uvezu za 130kn, zbilja?!).

U konačnici, kada pogledamo podatke o navikama čitanja Hrvata, opravdano se zapitati jesu li potpore uspješnije u poticanju čitanja ili poticanju onih koji bi čitali, ali na tuđi račun? Jedan mali krug velikih ljudi...