Izvor: https://www.amormeus.org/en/blog/the-story-of-josephine-bakhita/
BAKHITA
Autorica: Veronique Olmi
Prevoditelj: Božidar Petrač
Nakladnik: Verbum
Dragi moji, kakva knjiga…
Prema njima se postupa kao prema životinjama, zatvorene su, pogažene, svezane, pa ipak, njihova osobnost, njihovi snovi, pa čak i dio njihove nevinosti, onoga što one jesu, ostaje.
Bakhita je roman temeljen na biografiji Jozefine Bakhite, prve sudanske svetice, koju su u nježnoj dobi od 7 godina oteli iz rodnoga sela. Prodana je u roblje i od tada proživljavala zlostavljanja najgore vrste te nekim čudom preživjela. Život joj se po drugi put drastično promijenio kada je dobila gospodara koji ju je odveo u Italiju gdje je spletom okolnosti upoznala Boga, zatražila svoju slobodu i iskoristila je kako bi se zaredila i pomagala potrebitima – djeci i ranjenicima.
Ovaj kratki sažetak nikako nije dovoljan da bi potencijalnome čitatelju predočio bogatstvo romana o jednoj posve nevjerojatnoj ženi. Bakhita je u sebi sjedinila mnoštvo uloga – ona je dijete i starica, slobodna ropkinja, sluškinja i gospodarica. No, više od svega, ona je oličenje otpornosti, nesebičnosti i želje za životom. Ne žali se na svoju tešku sudbinu, ne veliča svoju snagu, neumorna je i zadržava vedrinu djeteta koje je bila dok je nisu oteli iz majčina krila.
Upravo ta sjećanja na rodno selo,
na pjesme uspavanke, zajedničke obrede, majku i sestre ono su što je drži da ne
klone duhom pred svim okrutnim i manje okrutnim gospodarima. Bakhiti često
nedostaju riječi, ali ona svojom prisutnošću zna ljudima dati do znanja da su
voljeni i jednaki, da im je oprošteno i da se nemaju razloga bojati. Njezina je
snaga autentična i zato je se mnogi plaše, iako to pogrešno tumače njezinom
bojom kože. Njezina patnja ne samo da nije umanjila sposobnost da voli, nego
ona voli još i više, znajući da samo tako može dati smisao ukradenom
djetinjstvu i opravdati patnje onih koji joj nisu mogli pomoći.
U ovome romanu, zajedno s Bakhitom,
učimo što je sve potrebno da bismo oprostili, koliko rastanci bole i svjedočimo
utjecaju jednog običnog ,,NE'' u traganju za sobom, nakon što se svijet
potrudio da nam uzme sve, čak i vlastito ime…Ona osjeća i vidi ono što drugi ne
mogu jer je vidjela svijet tuđim očima: zna kako se osjeća gladno dijete, a
kako pohlepni progonitelj. Poznaje bijes gospodara koji gube kontrolu nad
svojim posjedom, razumije površnost povlaštenih i svima se iskreno pokorava jer
živi u nadi da će jednoga dana okusiti istinsku slobodu.
Jer toga nema u riječima. Postoji ono što čovjek živi i ono što jest. U svojoj nutrini. To je sve. Pitaju je nedostaje li joj majka, nedostaje li joj otac i sestre, njezino selo i htjela bi im reći: kao i vama. Da, kao i vama, jer svi nekoga vole i taj im netko nedostaje. No oni to ne žele čuti. Žele čuti nešto različito, žele voljeti s naporom, prići joj kao što se otkriva opasan krajolik...
Ovo je roman po mom ukusu, od
početka do kraja. Nepretenciozan, vrsno ispričan, s osjetnom željom da se
glavni lik stavi u fokus i da vam uđe pod kožu, da osjetite njezine ožiljke i duge,
nježne prste. Ropstvo nije nova tema, ali je nigdje nisam ovako živo iskusila i
svakako zaslužuje ostati relevantno jer su pitanja sloboda i prava na život uvijek
aktualna tema. Roman je podijeljen na dva dijela – prvi se odnosi na život
u ropstvu do oslobođenja, a drugi na život u redovništvu. To spominjem jer
vjerujem da među vama ima onih koje više zanima prvi dio (ili niste ljubitelji
religioznih elemenata u romanima), pa možete i tako čitati. Što god, samo joj
dajte priliku. Možda, kao i ja, ostanete skromno svjesni ljudske prirode i
koliko ju je teško, a opet nužno, voljeti. Ovo nije zabavno ljetno štivo za
odmor, ovo je štivo uz koje ćete plakati od sreće što ste živi i vrlo moguće
najbolja knjiga koju sam pročitala u prvome dijelu 2021. godine.
Bakhita se pita zašto je svijet tako lijep. Komu to duguje. Poznaje ružnoću ljudi. Poznato joj je nasilje koje izvire iz njihova strašnoga bijesa. Ali ljepota, otkuda ona dolazi? Bakhita spoznaje da se sve može izgubiti, i jezik i selo, i sloboda. Ali ne i ono što daruješ samom sebi. Nikad ne izgubiš majku. Nikada. Ta je ljubav snažna poput ljepote svijeta...
Ostale informacije o hrvatskom izdanju i gdje ga kupiti pronađite ovdje.
Hvala nakladniku na poslanome primjerku za recenziju!
Nema komentara:
Objavi komentar